Državna mirovina: uvjeti, prava i kako do starosne mirovine?

Starosna mirovina u Hrvatskoj ima jednostavna pravila koja su slična onima svugdje po svijetu. Razlike su dobna granica, poticana puna te više ili manje penalizirana prijevremena starosna mirovina što je često predmet polaganog usklađivanja i sve duljeg radnog vijeka. U Hrvatskoj prava koja osiguravaju starosne mirovine stječu osiguranici nakon što su ispunjeni uvjeti za starosnu mirovinu odnosno kada osiguranik navrši 65 god. (za muškarce) odnosno 60 god. (za žene) života i najmanje 15 god. mirovinskog staža (sve prema odredbama člana 30. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju).

Sada je svaka starosna mirovina koju isplaćuje država dijelom iz mirovinskog fonda, a dijelom iz državnog proračuna. Ipak, starosna je samo jedna od tri vrste državne mirovine u Hrvatskoj. S vremenom će se uvjeti prema kojima se ostvaruju starosne mirovine za muškarce i za žene vjerojatno izjednačiti. I po pitanjima privatne mirovine i plana za mirovinu - pitamo se: kako do veće mirovine? Dio rješenja je možda i dodatna privatna mirovina - rezultat brige svakog pojedinca za svoju mirovinu jer to je njegova vlastita sigurnost ili renta. Tu je uvijek kao opcija i planiranje privatne mirovine kako bi imali i starosnu i dodatnu privatnu mirovinu.

Kako steći kapital dovoljan za financijski ugodnu mirovinu, te koja će mu stvarna vrijednost biti jednom kad krenete uživati u svojoj mirovini - starosnoj ili po vlastitom izboru. Testirajte ovaj jednostavni kalkulator mirovine ili pak dodatne mirovine. Rezultati će vas možda iznenaditi! Ali, prije toga možda bi bilo korisno provjeriti s koliko novca doista raspolažete tj. koliki je vaš raspoloživi prihod od kojega možete štedjeti i ulagati za dodatnu privatnu mirovinu.

Starosne mirovine imaju različite namjene u raznim zemljama pa su uvjeti po kojima se ostvaruju ali i opseg prava koja osiguravaju različiti. Jedan od najstabilnijih mirovinskih sustava je onaj australski no za njih je koncept starosne mirovine tek oblik socijalne pomoći za one koji si nisu priskrbili dovoljan prihod za mirovinu i svojevrsna zaštita minimalnog životnog standarda umirovljenika. Uvjeti su slični hrvatskima (60 god. za muškarce i 60 - 65 god. za žene) no iznosi nisu jer se isplaćuju različito za samce i za parove pri čemu se u obzir uzimaju svi ostali prihodi, npr. oni vašeg partnera. Uz to, australski umirovljenici mogu ostvariti prava i na pomoć kod plaćanja stanarine (uz uvjete i ograničenja) kao i pravo na pomoć za troškove lijekova. Korisno rješenje je i mirovinski plan koji isplaćuje određeni neoporezivi iznos kao poticaj za kasniji odlazak u mirovinu.

Drugi dobar primjer kako se tretiraju starosne mirovine je kanadski: osigurane su pod određenim uvjetima samo za one koji imaju male ili nikakve prihode u mirovini. Također osiguravaju za bračnog partnera u slučaju smrti osiguranika tzv. naslijedna starosna naknada za mirovinu. Sličan sustav je i u Hrvatskoj no oslanja se na novčano kažnjavanje ranijeg odlaska u mirovinu, a ne na novčano poticanje kasnijeg odlaska u punu starosnu mirovinu. Ipak, i jedno i drugo je starosna skrb prema različitim osnovama, a o tome je bilo riječi i na blogu o starosnim mirovinama posebno u svjetlu najavljenih promjena hrvatskog mirovinskog sustava.