Puna starosna mirovina: pravo na pristojnu mirovinu
Puna starosna mirovina i pitanje izjednačavanja uvjeta za starosnu mirovinu nije od jučer, primjerice pod naslovom "Do 2018. dobna se granica izjednačava" dana 25.11.2008. Slobodna Dalmacija donosi članak na temu izjednačavanja uvjeta za muškarce i žene za odlazak u punu starosnu mirovinu, a iz kojeg citiramo: "Iako su neki mediji prenijeli kako će Hrvatska morati izjednačiti radni vijek za muškarce i žene odmah nakon ulaska u Europsku uniju ... Europska unija i svojim članicama dozvoljava određeno razdoblje za prilagodbu prelaska na izjednačavanje starosnih mirovina za muškarce i žene."
Nadalje se navodi: "Do 2007. je u 17 europskih država bilo propisano jednako vrijeme starosne mirovine za oba spola, a u većini zemalja to je 65 godina života. Prema dostupnim podacima, najranije se u Europi u mirovinu odlazi u Francuskoj (60 god.), a najkasnije na Islandu i u Norveškoj (67 god.). Gdje je starosna granica u Hrvatskoj: "Kod nas je ovaj problem za sada riješen odlukom Ustavnog suda iz ožujka prošle godine prema kojem Hrvatski sabor mora izjednačiti starosnu mirovinu za muškarce i žene do 2018., (...) No, s obzirom na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i sve veći broj starijih osoba, te s obzirom na preporuke Svjetske banke i MMF-a svim državama, moguće je da će se starosna granica za umirovljenje uskoro povećati na 70 godina."
Dvije godine kasnije, opet tema puna starosna mirovina i uvjeti te puna granica za umirovljenje pod naslovom "Žene će tek za 20 godina ići u mirovinu sa 65" dana 23.9.2010. tportal.hr navodi: "Prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi muškaraca i žena za starosnu mirovinu ipak će iznositi 20 godina, najavila je premijerka Jadranka Kosor na današnjoj sjednici Vlade." Pa kad je tako, hrvatski primjer nije poseban jer neke zemlje ex-YU imaju propise gdje najniža puna starosna mirovina mora biti barem 27 posto prosječne plaće. To ne obaćava baš nešto puno dobroga u budućnosti glede mirovina jer državna kasa nije puna nego u najboljem slučaju tek poluprazna. Rješenje je starosna i privatna mirovina.
"'Mi smo jučer odlučili i predložili Hrvatskom saboru da zakon ide u drugo čitanje i mi ćemo u drugo čitanje zakona, koje će uslijediti relativno brzo, ugraditi neke novine na tragu našeg razgovora s predstavnicima sindikata', kazala je Kosor. Objasnila je da će se tako 'odrediti 20-godišnje prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi žena i muškaraca ...'" (puna starosna mirovina). Čini se da će puna primjena toga ipak pričekati 2030. umjesto 2018. godinu. Ipak, nema brige jer se za izjednačenje za sada treba pričekati barem do 2018. godine poštujući odluku Ustavnog suda prema kojoj se odlukom Hrvatskog sabora mora izjednačiti granica kada počinje puna starosna mirovina za muškarce, i to zbog diskriminacije koja postoji u sadašnjem zakonu koji za žene propisuje 60 god., a za muškarce 65 god.
Zašto punu starosnu mirovinu tj. umirovljenike koji su odradili puna četiri desetljeća radnog vijeka srećemo tako rijetko u Hrvatskoj? Posljednjih godina od svih novih umirovljenika tek nekih desetak posto su imali puni radni staž dok je takvih među svim umirovljenicima oko petnaestak posto. Za primjer u EU je taj udio umirovljenika čija je puna radna knjižica ostvarena veći od 40 posto. Istina, mirovinski sustav je svojevremeno služio kao lakši način otpuštanja i zbrinjavanja nezaposlenih kada je mnogi hrvatski radnik umjesto na burzu rada otišao u mirovinu pa su se tada olabavili uvjeti kako bi se mnogima koji su još trebali i mogli raditi omogućila kakva-takva mirovina. Bilo je još takvih kreativnih rješenja koja su dovela da je doista zarađena i uplaćenim doprinosima pokrivena puna mirovina tri puta rjeđa nego u EU. Zato je prijevremena relativno čest slučaj kao tema na blogu. I prema najavama aktualnog ministra Mrsića čini se kako promjene u mirovinskom sustavu neće utjecati na uvjete za punu starosnu mirovinu.