Prijevremena starosna mirovina: prava i uvjeti za mirovinu
Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se ranijim umirovljenjem prije navršenja godina života propisanih za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu, pri čemu se njen iznos umanjuje za određeni postotak za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Prijevremena starosna mirovina u Hrvatskoj se može ostvariti (odnosno pravo na to stječe osiguranik) kada ispuni uvjete odnosno kada navrši 60 god. života i 35 god. mirovinskog staža (za muškarce), odnosno 55 god. života i 30 god. mirovinskog staža (za žene). prema članu 31. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju. Sva materijalna prava koja osigurava prijevremena starosna mirovina svakako ima i onaj osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada ispuni spomenute uvjete zato što se za ispunjenje uvjeta staža za priznanje prava na mirovinu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.
Spomenuta pravila za starosnu mirovinu su vrlo jasna no znate li koliko će vam novca uopće trebati u mirovini? Mirovina iz prvog stupa tzv. sustava generacijske solidarnosti odnosno državna mirovina je odlično zamišljena oslanjajući se na aktivne radnike koji plaćaju doprinose za mirovine umirovljenika, bez obzira bila pune ili prijevremene. Ali - prije više od 100 godina! Tada je odnos aktivnih radnika i umirovljenika bio blizu 4:1. Nažalost, sada je taj odnos približno 1,2:1, a približava se i katastrofalnom omjeru 1:1 odnosno jednak je broj umirovljenika koji primaju mirovinu i radnika koji uplaćuju doprinose za te mirovine.
Takav sustav je neodrživ jer da bi dugoročno funkcionirao, treba biti barem tri puta više zaposlenih radnika u odnosu na broj umirovljenika. Inače - ništa od mirovine. Stvari u budućnosti sigurno neće postati bolje. Pa tako ni isplata starosne mirovine iz sustava generacijske solidarnosti. Za većinu ljudi financijski ugodna mirovina je pitanje pravovremenog izbora, a svatko će si mirovinu isplanirati prema svojim mogućnostima. Kada je prijevremena nedovoljna, lijepo je imati i starosnu i dodatnu privatnu mirovinu.
Posebno je pitanje dokupa mirovine no je li to isplativo kada je prijevremena opcija posrijedi? Najnovije zakonske promjene su dodatno penalizirale ranije umirovljenje pa prijevremena iznosi relativno manje nego puna starosna mirovina prema ranijim propisima. Pored toga, smanjena prijevremena starosna mirovina više nije privremena nego trajna i ne prestaje se primjenjivati kada osiguranik navrši dob propisanu za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu. Za prijevremenu: dobiješ smanjenu mirovinu!
Baš zbog novih propisa koji trajno umanjuju iznos isplate prijevremena starosna mirovina postaje manje privlačna, no što je kad poslodavac želi zamijeniti radnika koji ima uvjete ali ne želi prestati sa radnim odnosom? Prema članku 104. Zakona o radu, ugovor o radu prestaje smrću radnika, istekom vremena na koje je sklopljen (ako se radi o ugovoru na određeno vrijeme) te u slučaju kada radnik navrši šezdeset pet godina života i barem petnaest godina mirovinskog staža. Tu su još i mogućnosti sporazumnog raskida ugovora o radu ili slučaj kada su ispunjeni uvjeti za invalidsku mirovinu.
Prijevremenu starosnu mirovinu Zakon ne navodi kao razlog za prestanak ugovora o radu. Prijevremena mirovina može biti pravo radnika ali nikako ne može biti osnova za prekid ugovora o radu. To je svojevremeno bila tema bloga, a očekuje se kako najavljene promjene u mirovinskom sustavu neće to promijeniti.