Starosna mirovina blog: novosti o mirovinama
Ovo je blog na temu državnih mirovina: starosne mirovine, prijevremene ili pune, te općenito pitanje što možemo očekivati od mirovina u budućnosti. Starije tekstove možete pogledati kao arhivu iz 2012. i 2011. godine.
7.3.2013 - U Hrvatskoj polovica mladih bez posla. Prema nekim istraživanjima (Državnog zavoda za statistiku i Eurostata) u Hrvatskoj gotovo svaki drugi mladi čovjek u dobi od 18 do 25 godina nema posao i time je ta najbrojnija i najvitalnija dobna podskupina radno sposobnih sve veća. Nažalost, ne samo da nas to stavlja pri dnu ljestvice životnih prilika u EU mnogo bliže Grčkoj, Španjolskoj ili portugalu sa sličnim ili još većim problemima nego Njemačkoj, Austriji ili Nizozemskoj koje nude još uvijek kakve-takve prilike. Pored toga svi su ti ljudi umjesto produktivne snage koja radi, zarađuje, stvara nove vrijednosti postali problem kako za sebe tako za društvo u cjelini: jedan dio tih mladih ljudi ima besperspektivne struke, drugi pak imaju diplome ali bez znanja i kakvog-takvog radnog iskustva dok treći pak imaju probleme u prilagođavanju tržištu rada. U najkraćem, ako nemaju budućnost za svoj posao i karijeru u Hrvatskoj, kako će se ti ljudi zaposliti, plaćati iz svojih mirovinskih doprinosa mirovine za sadašnje umirovljenike te štedjeti za vlastite (starosne i privatne) mirovine u budućnosti?
5.2.2013. - Malo radi, a malo je u mirovini. Ranije smo pisali o tzv. četvrtom mirovinskom stupu koji pored podizanja dobi za umirovljenje uključuje postupni prelazak iz potpuno radnog statusa u potpuno umirovljenički kroz razne vrste rada na dio radnog vremena, honorarne poslove i slično. Jedna od mogućnosti je i pretvoriti svoj hobi u mali posao: umirovljeni branitelj Damir je dobar primjer čovjeka koji je prije pet godina svoj hobi uzgoja voćaka proširio i na Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gdje je uveo i proizvodnju prirodnog soka od jabuka. Kako navodi za portal 034: "Godinama sam radio u Petrokemiji i kada sam odlazio u mirovinu, znao sam da moram nešto raditi, nečime se baviti kako bih ostao normalan i normalno funkcionirao. Odlučio sam na imanju moje supruge Silvije posaditi 500 stabala jabuka i sada znam da je to bio pravi potez jer jedva čekam svako jutro da se probudim, dođem ovdje i radim ono što volim i što me odmara." Iako nije za svakoga, svakako je dobar primjer za one u mirovini kojima bi zdravlje omogućavalo da svoj hobi pretvore u dodatni posao kojima će obogatiti svoje umirovljeničke dane.
23.1.2013. - Mirovine u Hrvatskoj: ni dobre, a ni pravedne. Sadašnje stanje mirovinskog sustava u Hrvatskoj nije dobro no nikako nije niti pravedno jer visina mirovine nije razmjerna uplaćenim mirovinskim doprinosima. Iako imamo veliki broj prijevremenih umirovljenja penaliziranih trajno umanjenom mirovinom, i oni umirovljenici koji su odradili puni radni vijek često se pitaju gdje su nestale njihove uplate u mirovinski fond koje su desetljećima izdvajali iz svoje plaće. Primjerice, najniža zajamčena mirovina je 2264 kune tako da neki zamišljeni radnik koji je cijeli život službeno prijavljen na minimalnu plaću prima takav iznos mirovine dok neki drugi opet zamišljeni radnik koji je cijeli radni vijek primao prosječnu plaću sada ima 2334 kune mirovine.
Kako se vidi, razlika u visini mirovina je neznatna dok je trenutno razlika između minimalne i prosječne plaće značajna: minimalna iznosi 2814 kune dok je prosječna skoro dvostrukih 5311 kuna. Tako je velika i razlika uplaćenih doprinosa: oni iz prosječne plaće su i skoro dvostruko veći od onih iz minimalne isplaćene plaće, no razlika u mirovinama je simbolična. Iako na ovakav način kroz minimalnu zajamčenu mirovinu država štiti one najugroženije nažalost tako bez razloga kažnjava one druge.
4.1.2013. - Mirovine umirovljenika sudionika Drugog svjetskog rata, kao i naknade za one progonjene u vrijeme bivše Jugoslavije Hrvatska će u idućoj godini izdvojiti najmanje osamsto milijuna kuna. Od toga broja su tri četvrtine, nešto manje od šesto milijuna kuna predviđene za mirovine partizana, ustaša i domobrana te političkih zatvorenika no tome iznosu valja dodati i oko dvjesto milijuna kuna koliko će za ostala prava stradalnika Drugog svjetskog rata i poraća u idućoj godini izdvojiti Ministarstvo branitelja.
Kako navodi Jutarnji list najveći dio novca odlazi za mirovine boraca NOR-a i domovinske vojske koje prema posljednjim podacima HZMO prima oko četrdeset i pet tisuća ljudi. Dvije trećine tog broja (oko trideset tisuća) odnose se na bivše partizane sa prosječnom mirovinom od 2723 kune dok umirovljenika koji su bili u ustašama ili domobranima ima trećina (oko petnaest tisuća) sa prosječnom mirovinom od 2193 kune. No, u približno dvije trećine svih slučajeva riječ je o obiteljskim mirovinama koje primaju udovice ili djeca poginulih ili umrlih boraca NOB-a i domovinske vojske, a ne oni osobno - ipak je od tog rata prošlo skoro sedamdeset godina.
2.1.2013. Sve najbolje u novoj godini!