Starosna mirovina i uvjeti za mirovinu

Zadnja promjena: 12.3.2013.

 

Starosna mirovina i uvjeti za starosnu mirovinu u Hrvatskoj imaju jednostavna pravila: pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada su ispunjeni zakonski uvjeti za mirovinu odnosno kada navrši 65 god. (uvjeti za muškarce) ili 60 god. (uvjeti za žene) života i najmanje 15 god. mirovinskog staža (uvjeti iz člana 30. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju). Starosna mirovina je naravno državna mirovina, isplaćuje je država i to je jedna od tri vrste državne mirovine u Hrvatskoj. Slično je i po svijetu, samo su mirovinski sustavi i starosna skrb na različitim osnovama, a čini se kako i najavljene promjene hrvatskog mirovinskog sustava, uvjeta i dobi za umirovljenje neće to promijeniti.

Prijevremena starosna mirovina

 

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu se stječe kada se ispune uvjeti starosti i uvjeti staža: 60 god. života i 35 god. mirovinskog staža (uvjeti za muškarce), odnosno 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža (uvjeti za žene) prema članu 31. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju. To pravo svakako ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (uvjeti za muškarca). Zanimljivo je vidjeti da je prijevremena mirovina dosta tražena tema na hrvatskom internetu utoliko što je to prvi ponuđeni pojam nakon traženja riječi mirovina, a prije izraza invalidska mirovina.

Puna starosna mirovina

 

Još prije pet godina pričalo se o podizanju dobne granice za starosnu mirovinu uz ukidanje razlika za žene i muškarce pa je tako pod naslovom "Starosna mirovina: do 2018. dobna se granica izjednačava" dana 25.11.2008. Slobodna Dalmacija donosi članak na temu najave da se izjednače važeći dobni uvjeti za muškarce i uvjeti za žene za odlazak u punu starosnu mirovinu. Spomenuti članak navodi kako to nije točno: "Iako su neki mediji prenijeli kako će Hrvatska morati izjednačiti radni vijek za muškarce i žene odmah nakon ulaska u Europsku uniju to nije tako." Pitanje je i kolike će biti EU mirovine kao i više informacija o temi pune starosne mirovine. Ovih dana o temi pomicanja granice za umirovljenje ministar Mrsić govori spominjući primjenu u periodu između 2020. i 2030. godine pa tako preostaje još barem sedam godina za kvalitetnu pripremu toga pothvata.

Uz starosnu mirovinu i privatna mirovina

 

S obzirom na sve napisano po pitanju mirovine u Hrvatskoj čini se kako je mudro planirati prihode i od vlastite privatne mirovine kroz pravovremeno planiranje mirovine zato što starosna mirovina (puna, a pogotovo ako je prijevremena) jednostavno neće biti dovoljna da pokrije sve nužne troškove u mirovini. U posljednje vrijeme aktualno je i pitanje formule za izračun i usklađivanje mirovina koja je sada nedovoljno prikladna zato što uključuje kombinaciju porasta isplaćenih plaća i visine stope inflacije, a u vrijeme kada plaće stagniraju ili padaju to ne doprinosi očuvanju kupovne moći mirovina.

Sve to pokazuje kako u današnje vrijeme vlastita privatna mirovina nije nikakav luksuz već odgovorno planiranje za skrb u starosti bilo kroz plan mirovina za kompanije ili zajedničko planiranje mirovine za mala i srednja poduzeća. Ponekad, a posljednjih godina sve češće zbog mnogobrojnih ekonomskih izazova svakodnevice postavlja se pitanje što učiniti mirovinom ako poduzeće ne plaća mirovinske doprinose svojim radnicima? Često puta - iako postoji nekoliko načina provjere uplaćuje li poslodavac sve doprinose - nažalost radnici saznaju da im je mirovinski račun prazan tek kad tvrtka uđe u probleme. No, i tu ima lijeka.

Kao temeljni proizvod privatne mirovine može se uključiti klasično životno osiguranje ili nešto fleksibilnije investicijsko osiguranje života za isplatu dodatne mirovine i rente, a za praćenje individualnih mirovinskih računa koristan je i softver za mirovine. Najviše pišemo i na temu starosne i privatne mirovine, o potrebi razumijevanja vlastite odgovornosti za mirovinu kao i o novouvedenom pojmu četvrtog mirovinskog stupa koji bi trebao uskladiti uvjete za mirovinu sa sve duljim očekivanim trajanjem života. Osiguranje imovine, iako do sada manje korišteno kod individualnog planiranja mirovine također ima važnu ulogu štiteći nas od mogućih gubitaka uslijed elementarnih nepogoda i sličnog.